BiH

Inzko: Ja sam posljednji tumač Dejtonskog ugovora, a ne Dodik, Bosna postoji 900 godina i njene granice se ne mijenjaju

Inzko: Ja sam posljednji tumač Dejtonskog ugovora, a ne Dodik, Bosna postoji 900 godina i njene granice se ne mijenjaju- Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko uskoro odlazi sa te dužnosti, a u razgovoru za O kanal i Oslobođenje je govorio o svemu što je uradio, ali i o propustima

OD AUGUSTA ĆE BIH IMATI NOVOG VISOKOG PREDSTAVNIKA, NJEMAČKOG DIPLOMATU CHRISTIANA SCHMIDTA. VJERUJETE LI DA ĆE ON IMATI SNAŽNIJU PODRŠKU U ODNOSU NA ONU KOJU STE VI IMALI PROTEKLIH GODINA?

– Postoji razlika, on nije diplomata, nego iskusan političar, jer je sjedio 30 godina u njemačkom Parlamentu, bio je 12 godina ministar, četiri godine ministar poljoprivrede, osam godina je bio državni sekretar za narodnu odbranu. Sve će to njemu koristiti. I mi smo kao OHR i međunarodna zajednica imali uspjeha.

DOMAĆE RJEŠENJE

Sami znate da sam bio ovdje ambasador kada nije bilo ni valute, ni zastave, nije bilo ništa, ali bukvalno ništa. A sada je konvertibilna marka sigurno najstabilnija valuta na Balkanu. To su veliki uspjesi, poslije tih uspjeha, a pogotovo kada se iz tri armije pojavila jedna, jedno ministarstvo odbrane, međunarodna zajednica je rekla, ali mislim prebrzo, da počinje nova faza, a ona će se zvati nova odgovornost, domaće rješenje.

KADA SE OSVRNETE, ŠTA STE MOGLI BOLJE URADITI?

– Puno toga. Nisam baš zadovoljan. Treba znati da kada sam došao ovamo, dobio sam papir u ruke, gdje je pisalo “Zatvaranje OHR-a, što brže”. Međutim, ne može se očekivati da će stalno neki stranac donositi rješenja. Ipak, kada želiš da budeš član Evropske unije, moraš da dokažeš neku zrelost.

ŠTA ZNAČI DOLAZAK SCHMIDTA? JE LI OVO, NA NEKI NAČIN, VRAĆANJE U NEKO PRIJAŠNJE ROBUSNO VRIJEME OHR-A? VJERUJETE LI DA ĆE BITI JASNIJA POLITIKA?

– Naravno. Vidjeli smo šta se deset godina dešavalo kada je bila u pitanju domaća odgovornost. Nijedna velika institucija se nije osnovala, neka agencija ili neki veliki značajni zakon se nije prihvatio. Bilo je nekih stvari koje su urađene, ali to nije bilo dovoljno brzo. Treba se sve ubrzati, u suprotnom će samo ljudi brže odlaziti. Schmidt zna šta se desilo prvih desetak godina, a šta u drugih. Mislim da on sada treba da napravi neki miks – domaća odgovornost tamo gdje je moguće i robusnija međunarodna prisutnost.

HOĆE LI ON IMATI PODRŠKU MEĐUNARODNE ZAJEDNICE ZA TAKAV RAD?

– On će imati podršku. Međunarodna zajednica mora da bude iskrena u tome šta je ovih desetak godina bilo loše, a šta treba mijenjati. Jedna odluka je bila loša, a to je da smo prebrzo prešli od domaće odgovornosti na robusna međunarodna rješenja. Trebali smo ići postepeno.

PROČITAJTE I:   VIDEO: U Zenici održana panel-diskusija o unapređenju javne revizije na lokalnom nivou

POSTOJI PRIČA DA IMENOVANJE SCHMIDTA NAKON PIC-A MORA POTVRDITI I VIJEĆE SIGURNOSTI UN-A. MORA LI?

– Tu imamo različita tumačenja i prakse. Većina visokih predstavnika je dobila odobrenje Vijeća sigurnosti, ali neki i ne. Jedan od njih je bio Christian Schwarz-Schilling, koji nije imao blagoslov. Uprkos tome, on je izvještavao svakih šest mjeseci pred Vijećem sigurnosti. U nekom smislu za visokog predstavnika Vijeće sigurnosti je Savjet za implementaciju mira. Naravno, uvijek je korisno ako Vijeće sigurnosti to potvrdi.

KO ODLUČUJE HOĆE LI IĆI PRED VIJEĆE SIGURNOSTI ILI NEĆE?

– Ne mogu da vam kažem. Kad se radilo o Schwarz-Schillingu, mi smo obavijestili generalnog sekretara i oni su time bili zadovoljni i nije išlo pred Vijeće. Kako će ovaj put biti, ne znam. U novembru treba da se produži ostanak EUFOR-a u BiH. Tamo bi Rusija imala mogućnost da se uzdrži ili koristi svoj veto, ili da pruži podršku. Ali, za funkciju gospodina Schmidta Vijeće sigurnosti nije potrebno.

PREDSJEDAVAJUĆI PREDSJEDNIŠTVA BIH MILORAD DODIK SMATRA DA NOVI VISOKI PREDSTAVNIK NEĆE BITI LEGITIMAN, TE DA SE ODLUKE OHR-A NEĆE PROVODITI U REPUBLICI SRPSKOJ.

– Gospodin Dodik vidi sebe u ulozi visokog predstavnika, da je on tumač Dejtonskog ugovora. Ako ga neko izabere, on bi mogao biti, ali posljednji tumač za Dejtonski ugovor sam ja, a ne gospodin Dodik.

JESTE LI VI JOŠ U PUNOM MANDATU SA SVIM OVLASTIMA DO 1. AUGUSTA?

– Apsolutno, ja još nisam dao ostavku. To je jedan od uslova. To ću učiniti 1. augusta, kada stiže ovamo gospodin Schmidt i to će biti simultano sve, moja ostavka i njegov nastup funkcije.

ZANIMLJIV JE BIO VAŠ ODNOS S DODIKOM U PROTEKLIH DESETAK GODINA, OD TOGA DA STE MU IŠLI NA PORODIČNE KRSNE SLAVE, PA DO TOGA DA STE POSTALI JEDAN OD DODIKOVIH NAJOMRAŽENIJIH PREDSTAVNIKA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE U BIH. KAKO OCJENJUJETE TU VARIJACIJU?

– Vi znate da volim da se družim sa narodom, da li je to neka slava, da li je to neki iftar, tako sam se odazvao i kada me je Dodik pozvao. Ja se nisam mijenjao, ali mijenjao se gospodin Dodik. Počeo je da priča o tome ko je veći Srbin, o otcjepljenju, o referendumima, o državnosti Republike Srpske i, naravno, to onda kao profesionalac, službeno, više nisam mogao da pratim.

IMA LI NAČINA ZA PROVEDBU ODLUKA OHR-A U RS-U JER JE NARODNA SKUPŠTINA RS-A NEDAVNO ODBILA VAŠ ULTIMATUM DA SE ODUZMU ODLIKOVANJA PRESUĐENIM RATNIM ZLOČINCIMA?

PROČITAJTE I:   Fejzić: ZDK napravio snažan iskorak u jačanju sistema prevencije i borbe protiv korupcije

– Ja sam tu imao jednu drugu namjeru. Želio sam da u Republici Srpskoj dođe do katarze, do novog načina mišljenja, da ljudi razmišljaju o tome ko će živjeti u ovom studentskom domu na Palama.

GRANICE OSTAJU

Ko želi da živi u jednoj državi gdje se veličaju ratni zločinci? Ja sam siguran da običan Srbin, običan Hrvat, običan Bošnjak ne želi da živi u takvoj državi.

POSTOJI LI U VAMA STRAH OD BUDUĆIH POTEZA MILORADA DODIKA KOJI OSTAJE, A VI ODLAZITE? NJEGOVE PRIČE O OTCJEPLJENJU, MIRNOM RAZLAZU – KOLIKO TU IMA REALNE MOGUĆNOSTI?

– Nisam pesimističan, naravno da je to prijetnja miru, stabilnosti BiH, međutim, vrijeme prekrajanja granica je prošlo. Granice se ne mijenjaju. Drugo, vjerujem u onu snagu, Bosna postoji 900 godina i njen duh postoji i u Hercegovini, gospodin Čović je isto rekao: to je naša domovina. Imam i puno prijatelja u RS-u koji smatraju da su i oni Bosanci, bosanski Srbi.

TREBAJU LI SE LJUDI U BIH BOJATI NOVOG SUKOBA?

– Ne trebaju, ali ljudi pate zbog toga. Do prekrajanja granica neće doći. Pa međunarodna zajednica je upravo to Daytonom i spriječila. Unutrašnja raspodjela BiH se mijenjala, ali granice su ostale iste.

OČEKUJU LI BOŠNJACI I NJIHOVI POLITIČKI PREDSTAVNICI PREVIŠE POMOĆI OD MEĐUNARODNE ZAJEDNICE, ODNOSNO OHR-A?

– Ne, čak bih rekao da su se odvikli od toga, a to je također bila moja zadaća. Moraju znati da neće iza svakog ćoška biti visoki predstavnik koji će rješavati probleme. U prošlosti je bilo takvih situacija, iz kojih nije bilo izlaza i tada je dobro da visoki predstavnik interveniše. Građani očekuju puno više od nas, pa zato ima i onih koji su razočarani.

EVROPSKI STANDARDI

Ipak, stvari treba dobro ocijeniti, i moji prethodnici i ja smo držali ovaj žar, održavali život. Ima više konflikata koji su i veći i stariji od BiH, ima i novih, i oni su veći od ovih ovdje tako da međunarodnoj zajednici BiH nije u prvom planu.

DA LI DOLAZAK NOVOG PREDSTAVNIKA ONDA ZNAČI VIŠE FOKUSA NA BIH?

– Apsolutno. Njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala da BiH postaje veći interes za međunarodnu zajednicu, što je svakako dobro za ovu državu. Tu smo da u BiH unosimo evropske standarde, a kada ova država bude zrela, onda ćemo se povući. Međutim, to vrijeme još nije došlo. Situacija u BiH može biti i lošija. Mnogi svojom retorikom produžavaju naš ostanak ovdje.

Autor: oslobođenje.ba