BiH

Pročitajte novo izdanje Bašeskijinog “Ljetopisa”: Klasik koji nije ograničen vremenom, jezikom i kulturom

Izdavačka kuća Vrijeme je objavila novo izdanje “Ljetopisa” čiji je autor Mula Mustafa Bašeskija. Djelo posvećeno svakodnevnici Sarajeva tokom osmanlijske vladavine ovim izdanjem je reaktuelizirano i kroz moderne tehnologije.

“Bašeskija: Ljetopis” je jedno od djela koje je spomenuta izdavačka kuća iz Zenice osavremenila. Direktor Izdavačke kuće Vrijeme Muamer Spahić je za Klix.ba govorio o tome šta je značilo ponovno oživljavanje Bašeskijinog stvaralaštva upotrebom modernih tehnologija.

Govoreći o tome, ovo izdanje “Ljetopisa” je predstavio kao unaprijeđeno u, kako je naveo, vizuelnoj hijerarhiji i tipografskoj strukturi u odnosu na ranija izdanja. Ukazao je na to da je indeksirano podjelom u šest vremenskih dekada, a sve u svrhu lakšeg i nelinearnog pregleda.

“Doživljaj čitanja je obogaćen i audioinsertima koji se aktiviraju skeniranjem QR koda na najavnim stranicama svake od šest dekada ‘Ljetopisa’, što čitaoce vodi na naš YouTube kanal. Ti audioinserti nisu u funkciji kreiranja audioknjige, već je njihova svrha da čitaocima približe tekst na još jednom iskustvenom nivou i da samog autora pokušaju dodatno humanizirati. Glas Bašeskiji dao je sam ‘Bašeskija’, glumac Nermin Tulić, a postprodukciju je uradio Nedim Zlatar”, kazao je Spahić.

Pitali smo ga zašto su odlučili ponovo aktuelizirati Bašeskijin književni rad.

“Zanimljivo je da gotovo svi znaju, posebno u Sarajevu, za Bašeskijin ‘Ljetopis’, međutim gotovo niko ga stvarno nije čitao. Možda je razlog tome to što je posljednje izdanje objavljeno sada već davne 1998. godine. Učiniti dostupnim i oživjeti ovo dragocjeno štivo te obogatiti iskustvo čitanja savremenim čitaocima bili su glavni motiv za njegovo ponovno objavljivanje”, obrazložio je.

Šta čitatelji mogu pročitati

Tema razgovora bio je i sadržaj ovog ljetopisa, tj. šta će čitatelji moći pročitati. Spahić je napomenuo da je Bašeskija, za kojeg je podsjetio da je njegov pjesnički pseudonim bio Ševki (Svijetli), rođen u Sarajevu 1731. ili 1732. u Mimar-Sinanovoj mahali.

PROČITAJTE I:   VIDEO: Odobren upis na studijski program Tjelesni odgoj i sport Filozofskog fakulteta u Zenici

Istakao je da je ovaj Ahmedov sin i Kadri-hodžin unuk imao manje od 30 godina kada je počeo pisati spomenuto djelo. To je bilo 1170. prema islamskom kalendaru, tj. 1756. ili 1757. godine, te je tome bio posvećen sljedećih 50 godina.

“Bilješke koje čitamo u ‘Ljetopisu’ raspoređene su u dva dijela približno jednakog obima. U prvom dijelu Bašeskija je zapisivao različite događaje, okolnosti i pojave iz života, a u drugom imena umrlih prijatelja, poznanika i sugrađana. Mula Mustafa živo prati sva zbivanja i pojave. Tako gotovo svake godine bilježi kakve su vremenske prilike, je li godina bila rodna, sušna, kišna, kakva je bila zima, kakvo ljeto, koliki i kakav je bio urod voća i povrća. Bašeskija je zabilježio poplave i bujice, daje podatke o epidemijama i raznim bolestima, zemljotresima, o odlasku Sarajlija na razne vojne, o razvijanju bajraka i donosi popise aga i njihovih bajraktara. Bašeskija nije bilježio samo nedaće Sarajlija, nego i zabave, gradnju važnih građevina, trgovinu, izvoz, uvoz i zanate”, potcrtao je Spahić.

Pitali smo ga koje dijelove bi izdvojio kao najinteresantnije.

“Možda ‘Pjesmu o kugi’, svakako je zbog koronavirusa najaktuelnija. Već sam spomenuo da je Mula Mustafa bio i pjesnik. U tekst ‘Ljetopisa’ uvrstio je dvije duže pjesme, a jedna od njih jeste o haranju kuge u Sarajevu 1762. Bašeskijini opisi događaja u početku su kratki i bez ikakvih komentara, ali kasnije postaju opširniji, slikovitiji i interesantniji. Ipak, meni su posebno zanimljivi opisi umrlih. Bašeskija tako slikovito opisuje ljude da bi ih vješt slikar s lakoćom mogao prenijeti na platno”, smatra.

PROČITAJTE I:   Isplata uvećanih penzija u FBiH 5. jula

Klasik koji je i danas aktuelan

Osvrnuo se i na to zašto smatra da je ovo djelo i danas značajno i aktuelno. U osvrtu je ocijenio da je ovaj ljetopis klasik za koji je naglasio da nije ograničen vremenom u kojem je nastao, jezikom i kulturom iz koje je nastao. Naglasio je i značaj pitanja tradicije.

“U našem odnosu prema Bašeskiji meni se posebno važnim čini pitanje odnosa prema tradiciji. Ovdje tradiciju razumijevam u širem smislu i ne doživljavam je kao slijepo slijeđenje puteva generacija koje su nam prethodile. Takvu tradiciju, naravno, treba odgurnuti. Tradicija na prvom mjestu znači osjećanje historije koje uključuje zapažanje ne samo onoga što je bilo u prošlosti, već i što je sadašnje u prošlosti. Kako kaže T. S. Eliot: ‘Nijedan pjesnik, nijedan umjetnik nema sam za sebe cjelovito značenje. Njegov značaj, ocjena njegova djela jeste ocjena njegova odnosa prema mrtvim pjesnicima i umjetnicima’. Pa tako za mene, naprimjer, najbolji i najindividualniji dijelovi poezije Abdulaha Sidrana jesu upravo oni u kojima mrtvi pjesnici, njegovi preci (čini mi se Bašeskija posebno) najsnažnije potvrđuju svoju besmrtnost”, zaključio je Spahić.

Bibliofilsko izdanje u ediciji Posebnih izdanja

Ukazao je da je Izdavačka kuća Vrijeme “Ljetopis” objavila u ediciji Posebna izdanja, za koju je naveo da je čine knjige bibliofilskog standarda i kvaliteta.

Bibiliofilsko izdanje Bašeskijinog “Ljetopisa” košta 59 KM, a moguće ga je kupiti u svim bolje snabdjevenim knjižarama u Bosni i Hercegovini, telefonskom ili e-mail narudžbom u Izdavačkoj kući Vrijeme. na online trgovini ove izdavačke kuće, knjižare Buybook te na knjiga.ba.