Crna hronika

Sumnjive transakcije teške 129 miliona maraka

Agencija za istrage i zaštite BiH (SIPA) u prošloj godini zaprimila je od banaka i drugih obveznika 1.048 prijava sumnjivih transakcija čija vrijednost premašuje 129,50 miliona maraka.

Od ukupnog broja sumnjivih transakcija banke u BiH prijavile su 859, a ostali obveznici 189 transakcija koje su označene kao sumnjive.

“Vrijednost prijavljenih sumnjivih transakcija je u stalnom porastu. U 2021. godini ta vrijednost je u odnosu na godinu ranije znatno je povećana”, kazali su “Glasu Srpske” u SIPA ali nisu naveli za koliko je vrijednost transakcija koje su označene kao sumnjive povećana u prošloj godini.

Međutim, prema podacima iz ranijih izvještaja SIPA vidljivo je da su banke, auto-kuće, notari, berze i drugi koji posluju u finansijskom i nefinansijskom sektoru prijavili u 2020. godini kao sumnjive transakcije u vrijednosti od 68,3 miliona maraka. To znači da je vrijednost onih transakcija koje su prijavljene kao sumnjive povećana za 61,25 miliona maraka u 2021. godini u odnosu na godinu ranije.

Agencija za istrage i zaštitu u skladu sa svojim nadležnostima svaku sumnjivu transakciju provjerava u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

PROČITAJTE I:   VIDEO: Specijalna jedinica u Kaknju uhapsila osobu osumnjičenu za aktiviranje eksplozivne naprave

Član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH Mira Pekić (PDP) rekla je “Glasu Srpske” da bankarski sektor reaguje na vrijeme kada je u pitanju novac za koji oni sumnjaju da je došao iz nelegalnih izvora.

“Oni to prijavljuju nadležnim institucijama koje treba da rade svoj posao, odnosno da utvrde odakle taj novac dolazi i u koje namjene ide u BiH”, kazala je Pekićeva i dodala da skok vrijednosti onih transakcija koje su označene kao sumnjive govori i da se tržište uređuje pravovremenom reakcijom banaka.

Pekićeva je dodala da ne vidi ni puno rezultata od silnih prijava banaka za novac koji oni smatraju da dolazi iz sumnjivih izvora.

“Možda bi i nadležne institucije, prije svega SIPA, trebalo kadrovski pomoći i ojačati jer su sve sofisticiraniji načini dolaska novca. Pored toga, potrebno ih je i tehnološki unaprijediti kako bi pratili sve te tokove novce”, zaključila je Pekićeva.

Ekonomisti ističu da je obaveza banaka da prijavljuju svaki transfer, koji je u velikom iznosu, neuobičajan i potencijalno sumnjiv.

PROČITAJTE I:   VIDEO: Specijalna jedinica u Kaknju uhapsila osobu osumnjičenu za aktiviranje eksplozivne naprave

“To još uvijek ne znači da su to transakcije koje su nečasne, nepoštene ili se radi o pranju para, nego su samo u toj kategoriji. U svakoj zemlji postoji mogućnost da se rade finansijske operacije koje nisu časne, pa tako i u BiH”, naveo je ekonomista Zoran Pavlović i dodao da je BiH mjesto gdje je ranije veliki iznos novca iz “prljavih” poslova ušao u platni promet.

Kriptovalute

Mira Pekić ističe da BiH trenutno ima i problem sa uvođenjem kriptovaluta u sistem jer nema zakonskih propisa koji to regulišu.

“To će biti sigurno jedan i od načina ulaska novca u BiH iz nekih nelegalnih izvora. Mi se moramo prilagođavati. Banke treba da rade svoj posao, a nadležne institucije svoj. Jer taj novac jednom kada uđe u BiH, a ako se ne iskontroliše, brzo završi u nekim legalnim poslovima pa mu se ne može ući u trag”, navela je Pekićeva.

Izvor: akta.ba