BiH

Vađenje šljunka iz rijeka: Država mora bolje upravljati prirodnim resursima

Poslijednjih dana Neretvom opet divljaju bageri. Nakon ranijih napisa o ilegalnom kopanju šljunka iz korita rijeke, privatnici nastavljaju sa uništavanjem rijeke, ovaj put uz sve potrebne dozvole. Takav odnos prema neobnovljivom prirodnom resursu nedopustiv je i vrijeme je da vlasti u Bosni i Hercegovini pokrenu javnu raspravu o tom bitnom pitanju.

Iako je iskapanje šljunka i pijeska iz rijeka u Bosni i Hercegovini dopušteno uz pribavljanje potrebnih dozvola, riječ je o iznimno invazivnom postupku za koji danas znamo da trajno narušava dinamiku rijeka. Negativne posljedice uključuju uništavanje ključnih riječnih staništa, gubitak biljnih i životinjskih vrsta, manjak  sedimenta u rijekama i deltama, te povećanje rizika od poplava i suša.

Kao i u ostatku svijeta, i u Bosni i Hercegovini potreba za šljunkom i pijeskom raste iz godine u godinu. I dok cijelo društvo ima pravo uživati u napretku zemlje, on nikako ne smije doći uz cijenu trajnog gubitka rijeka i prirode općenito. Alternative postoje, poput iskopavanja šljunka i pijeska iz naslaga ispod zemlje, koje ima manji utjecaj na prirodu.

PROČITAJTE I:   Fejzić: ZDK napravio snažan iskorak u jačanju sistema prevencije i borbe protiv korupcije

Ovakvi radovi na Neretvi posebno su problematični jer postojeće hidroelektrane na rijeci zaustavljaju prirodni protok sedimenta, pa svako dodatno vađene nizvodno od brana dodatno pogoršava stanje rijeke, a posebno bi se negativno moglo odraziti na riblji fond i svu poljoprivrednu proizvodnju uz Neretvu. Štoviše, prema izjavama stanovništva koje živi uz rijeku i predstavnika ŠRD “Bjelave” iz Čapljine, zbog ukopavanja rijeke i manjka sedimenta, razina podzemnih voda se smanjuje, a bunari za opskrbu pitkom vodom presušuju.

Osim toga, doprinosi postojećim problemima na delti Neretve, koja iz godine u godinu sve više tone i zaslanjuje se. Samim time, šteta uzrokovana vađenjem šljunka iz korita rijeke višestruko ubrzava postojeću degradaciju rijeke, što bi za posljedicu moglo imati stvaranje trajnih problema za sve koji žive uz Neretvu, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj.

PROČITAJTE I:   FOTO: Solidarnost kroz volontiranje

Zbog svega navedenog, Bosna i Hercegovina bi trebala ozbiljno pristupiti ovom problemu, a naročito s aspekta da se često izvodi mimo svih postojećih propisa, tj. potpuno ilegalno. Za početak, potrebno je pooštriti postojeću legislativu, uvesti obavezu izvođenja nužnih studija procjene utjecaja na životnu sredinu i pojačati kontrolu nad cijelim procesom, uključujući i informaciju o ukupno izvađenoj količini šljunka i pijeska, te uspostaviti sustav kazni za nepoštivanje zakona.

Suprotno uvriježenom mišljenju, zbog vremena koje je potrebno za njihov nastanak, šljunak i pijesak nisu obnovljivi resursi, a neophodni su za normalno funkcioniranje rijeka i njenog priobalja. Uklanjanjem istog iz rijeka izlažemo se ozbiljnim posljedicama koje će pod utjecajem klimatskih promjena biti sve ekstremnije, kao što smo svjedočili ove godine diljem Europe, a posebno u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Sad je pravi trenutak da se nešto poduzme kako bi se ovaj važan resurs zaštitio.